Ljubica Slavkovic is a graduated engineer of architecture and a PhD student at the Faculty of Architecture, University of Belgrade. Her focus lies on modernist architecture of socialist Yugoslavia, contemporary urban politics and cities as cultural entities. She is an editor and project director at the Center for cultural decontamination and a Editor in Chief of Belgrade issue of Kamenzind magazine and research platform (Switzerland). She is an active member of citizens' initiative Ne da(vi)mo Beograd.
Ljubica was awarded by the 36th Salon of Architecture of Belgrade for architectural critique. She works and lives in Belgrade
Here are some of the selected works:
City column by Ljubica Slavkovic in Wohnrevenue (October 2017), Schweizer Magazin für anspruchsvolles Wohnen und Design. www.wohnrevue.ch
Publikacija "Ka drugačijem gradu 2" predstavlja nastavak potrage za primerima i predlozima koji bi mogli da doprinesu uspostavljanju demokratičnijeg i pravednijeg grada, i ostvarivanja kvaliteta života zajednice.
U okviru US State Department programa „Putujući profesori" u poseti Srbiji je bio arhitekta i filozof Miteš Diksit (Mitesh Dixit) da održi seriju predavanja (širom Balkana), na temu ideologije i njenih veza sa arhitekturom, urbanizmom i dizajnom.
Slikarka s brojnim grupnim i samostalnim izložbama, do skora jedina ženska članica kolektiva Belgrade Raw, deo tima Ostavinske galerije, koorganizator rezidencijalnog umetničkog programa Multimadeira i još mnogo toga, Jelena Mijić umetnost i društvenu odgovornost stvara i menja na brojnim različitim poljima .
U Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu prikazana je izložba „Žensko stvaralaštvo u arhitekturi i dizajnu: evropski i lokalni kontekst". Među 100 najistaknutijih žena koje su obeležile poslednjih 100 godina stvaralaštva u Evropi, kao predstavnice odabrane su i naše dve velike arhitektkinje: Ivanka Raspopović i Ljiljana Bakić. Foto: Rade Kovač
Nikolas Vanjije autor je filma „Hotel Jugoslavija", koji je beogradska publika imala priliku da vidi na poslednjem Beldocsu. „Hotel Jugoslavija bio je mitsko mesto. Bio je istovremeno i simbol i svedok različitih trenutaka koji su oblikovali bivšu Jugoslaviju: od Tita do Miloševića, od socijalizma do nacionalizma, od NATO bombardovanja do korumpiranog ekonomskog liberalizma.
Gost ovogodišnje Beogradske nedelje arhitekture je Manuel Enrikeš, izvršni direktor Lisabonskog bijenala arhitekture, koji dolazi povodom izložbe Lisabon nastupa. Kakva je sličnost Lisabona i Beograda i šta jedni od drugih možemo da naučimo? Zašto je kultura važna u razvoju grada, i kakvu ulogu imaju arhitekte, a kakvu građani?
U Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) trenutno se radi i na pripremi predstave čija je premijera zakazana tačno na pedesetogodišnjicu studentskih protesta 1968. godine. S Borkom Pavićević, direktorkom CZKD-a i dramaturškinjom, ali i šezdesetosmašicom, razgovarali smo o predstavi, povodima i godini revolucije od koje je prošlo tačno 50 godina.
Prošlost Beograda preplavljena je lađama i brodićima, a i fantastičnim pričama koje nose, pa i odnose na dno Save i Dunava. U tome se ističu brojni parobrodi. Turbulentni duh Beograda brodovi na paru ilustruju u malom, i bez njih je sve do skoro prikaz Beograda bio potpuno nezamisliv, a tako i gradski život, neraskidivo povezan sa svojim rekama.
Tim programa za afirmaciju ženskog stvaralaštva FEMIX ove godine organizovao je nesvakidašnji i na našim prostorima pioniriski kamp za mlade: rok kamp za devojčice! S jednom od organizatorki, Tatjanom Nikolić, razgovarali smo o ideji, iskustvima i planovima vezanih za ovih sedam dana žestokog zvuka koji utiču na mlade živote
Prva arhitektonska mapa Beograda predstavlja 50 odabranih primera modernističke arhitekture socijalističke Jugoslavije na području Beograda. Dvostrani i dvojezični mali vodič čine sa jedne strane mapa Beograda na kojoj su izdvojeni odabrani objekti, a sa druge prateći tekst o modernističkoj arhitekturi socijalističke Jugoslavije i predstavljenim objektima.
Blokovi is a photographic series exploring the New Belgrade apartment blocks and their residents, predominantly shot on medium format in August, 2015. The conclusion about New Belgrade's birth, growth and life written by Ljubica Slavkovic.
Nova iskra je prvi realizovani co-working prostor u zemlji i regionu koji je svoja vrata u velikom stilu otvorio 2012. godine. Pioniri u brojnim poljima, Dizajn inkubator Nova Iskra je nakon dve godine rada plasirao jedinstveni koncept na tržište koji čini spoj tradicionalnih zanata i mladih dizajnera regiona
Urbanolog, urbani istraživač i gradski šetač, arhitekta, skulptor, ornamentista i kaliograf, grafičar i “škrabalo”, mitolog, etimolog, pripovedač i pisac visokog ranga, da, bivši jakobinac, bivši trockista, večiti gnostičar i deista, jednokratni političar, iako čitavog života snažno politička individua, višestruki nadrealistički prestupnik, provokativni književni mislilac i filozof, i ništa manje, veliki učitelj bez doktrine koji je nastupao sa svim svojim talentom. Deo fenomena Bogdan...
Uvod u celinu je dvodnevni skup o stvaralaštvu Bogdana Bogdanovića, održan u Centru za kulturnu dekontaminaciju i na Arhitektonskom fakultetu, 11. i 12. decembra 2015. / BB: Introduction to the Oeuvre is a two-day conference on creative work of Bogdan Bogdanović held at the Center for Cultural Decontamination as well as at the Faculty of Architecture on the 11th and 12th December 2015.
Uvod u celinu je poziv na bavljenje stvaralaštvom Bogdana Bogdanovića / An introduction to the Oeuvre is an invitation to engage in Bogdan Bogdanović’s creativity.
NOVA ŠKOLA ARHITEKTURE 1971 - 1973. Dešavanja i revolt 1968. godine uzdrmali su Beogradski univerzitet čiji studenti su protestvovali u borbi za ekonomsku i političku demokratizaciju / The 1968 events and the revolt have shaken the Belgrade University as the students protested in the struggle for economic and political democratization.
Urban Research and Practice in a Fast-changing Neighborhood
Predstavu Zlatka Pakovića „Ibzenov Neprijatelj naroda kao Brehtov poučni komad" , u produkciji CZKD i norveške Ibzenove stipendije, gledali smo na Sterijinom pozorju i na BITEF-u, kao i u brojnim gradovima širom regiona.
Najveći infrastrukturni projekat Vlade Srbije, "Beograd na vodi", koji bi trebalo da finansiraju arapske kopmanije i u čijem opisu stoji potpuna izmena skoro dva miliona kvadratnih metara centarlne zone Beograda, smatra se projektom od nacionalnog značaja.
Praško kvadrijenale ima tradiciju dugu skoro pola veka i nesumnjivo je kulturni događaj par excellence. Šta znači naše pojavljivanje na ovakvoj manifestaciji, kako za svet tako i za nas, odnosno našu kulturnu scenu? Praško kvadrijenale je najveća svetska izložba iz oblasti scenskog dizajna, i kao i na svaku takvu šansu, država bi i ovu trebalo da iskoristi što bolje.
In the past 25 years, it was almost impossible to see positive key words - develop, potential, ambitious or modern - in the global media relating to the name Belgrade or Serbia. That is, until the revelation of the Belgrade Waterfront project, also known as Beograd na Vodi ( Belgrade on Water).
„Na ovome tako golemom nalazi se stanica Dunavskog parobrodarskog društva, tu je i stanica sviju lađa koje Savom i Dunavom plove, tu je pijaca savska, baštovandžijnice, štampara i nekoliko nadleštava. Nigde šarenijeg sveta do u ovom Kvartu, nigde više sklonih ljudi na nerede do što su ljudi koji se u ovom kvartu nastanište. Tu su došljaci iz belog sveta, tu su skitnice, probisveti, amali, lađari, prodavci, prekupci, špekulanti, trgovci, radenici, panduri, sve sami razni staleži sa raznim...
Ana Vilenica, Dubravka Sekulic, Iva Cukic, Ljubica Slavkovic
Bez inovacije dolazi do stagnacije što vodi ka potpunom odumiranju. Svakom gradu potrebne su ulaganja. Može se reći i da ne postoji budućnost grada, pa tako ni grad, bez investitora. Ako je svaki urbanizam u srži investitorski, čemu sintagma investitorski urbanizam? I šta je njena antiteza?
Na ruševinama nekadašnje teške industrije nikla je umetnička četvrt Beograda. Nadomak, ali i na sigurnoj udaljenosti od komercijalnih delatnosti, haosa i uređenosti već poznatih sistema, u nepregledni i napušteni prostor nekadašnje industrije udahnut je život umetnosti, dobre muzike i druženja
Pametnija zgrada je kolektivni projekat, nastao sa idejom rešavanja jednog od osnovnih egzistencijalnih pitanja u našem društvu: stambenog pitanja. Na koji način je moguća izgradnja stanova koji bi većini zaista bili pristupačni? O mogućem rešenju razgovarali smo sa arhitektom Anom Džokić Ana Džokić je jedan od inicijatora projekta i osnivača STEALTH.unlimited, multidisciplinarnog roterdamskog-beogradskog dua.
Ovogodišnji Bitef otpočinje adaptacijom jednog od najkontroverznijih književnih dela ovih prostora. Režira je Ivica Buljan, čiji kreativni izraz prati istovetna reputacija. Uoči eksplozivnog izvođenja Kišove „Grobnice za Borisa Davidoviča" razgovarali smo s Ivicom o slobodi i izazovima radikalnog stvaralaštva. Ivica Buljan prvi put režira u Beogradu i to u okviru 48.
Džejms Mekneb (James McNabb) je dizajner iz Filadelfije specijalizovan za rad u drvetu i ljubitelj detalja. Svoje umeće rukovanja drvetom pretočio je u niz urbanih pejzaža nazvanih City Series. Veoma detaljne skulpture izrađene su od drvenih ostataka i interpetiraju stvaranje nečega ni iz čega. Korišćeni su trešnja, hrast, javor i jasen.
Okupile su ih upotrebne vrednosti predmeta, zajedno su zakoračili u pozorišni prostor fikcije i emocija, a zatim se upustili u neočekivano preispitujući doživljaj prostora i dizajna. Numen / For Use je hrvatsko-austrijski dizajnerski trio čiji interdisciplinarnost i korak u nepoznato pomeraju granice dobrog dizajna i percipiranje prostora.
Ideja i izgradnja Novog Beograda nisu počeli 1948. godine, već više od deceniju ranije. Na njegovom tlu beograđani su prvi put ugledali novo svetsko čudo, televiziju, i to u međuratnom periodu, a postoji i objašnjenje numeracije blokova. Planiran kao nova i reprezentativna prestonica, Novi Beograd je najmnogoljudnija i najkontraverznija opština regiona, bogatije istorije nego što mnogi naslućuju
Objektivno, ne postoji ni jedan aspekt projekta „Beograd na vodi“ koji je dugoročno isplativ i održiv, na koji je adekvatno odgovoreno ili koji, narodski rečeno, pije vodu. Zašto onda Slavimo Beograd? Kako nešto tako lako oborivo, po svim stavkama, opstaje i nastaje? Jer narod pije tu vodu.
“Nedovoljna zastupljenost umetničke kritike u jednoj sredini ili jednom društvu, znači pomanjkanje svesti o sebi i gubitak interesa za istinske vrednosti ljudskog duha. Za sâmo umetničko stvaralaštvo, posebno za arhitekturu, pomanjkanje istinske kritike sigurno pridonosi stihijnosti i stvaralačkom lutanju... Umetnička kritika je za umetnost, a prema tome i za arhitekturu, neophodna kao neka vrsta estetske i moralne svesti. Sa sigurnošću možemo zaključiti da kritika ni u jednom društvu ne može...
Kroz tkanje i stare tekstilne tehnike Ivana upoznaje folklorne elemente zastupljene na tradicionalnim komadima. Inspiracija su za seriju modernih vila, u čijem prvom planu su raskošne haljine, mnoštvo sitnih detalja, geometrijskih šara i ornamentike.
Poslednje decenije su u svetu u znaku značajnih promena u korišćenju i uređivanju obala gradova. Promena načina transporta i proizvodnje oslobodile su priobalne prostore velikog potencijala, i brojni gradovi hvataju se s njima u koštac. Ne čudi da se među najznačajnijim i najobimnijim projektima revitalizacije priobalja našao grad male zemlje čija arhitektura je u samom svetskom vrhu, danski Aarhus
Tema ovogodišnje Beogradske internacionalne nedelje arhitekture (BINA) kompleksna je i od vitalnog značaja svim Beograđanima. U žiži promišljanja, rasprave i rada 9. BINA-e smešteni su javni prostori. Pripadaju svima nama i definišu suštinu urbanih prostora, pa tako i grada. Kako mi definišemo njih? | City Magazine
Odluke i prioritete nije lako doneti i utvrditi jer je novac za sve potreban. Ipak, najvažniji su volja i odlučnost. U jednom se svi slažu – beogradsko priobalje najveći je potencijal glavnog grada
Svi usponi i padovi Beograda, bogato nasleđe i burna istorija utkani su u njegovu izgrađenu strukturu. Od njene (ne)čitljivosti direktno zavisi budući razvoj grada. Model za Savamaluprimer je i jedinstven pokuša jtransparentnog čitanja Beograda, njegovih vrednosti i potencijala, a tako i platforma za zdrav razvoj grada. Ideji projekt
Srbija je u svetu visokorangirana po broju i kvalitetu rada frilensera. Ipak, kod nas mnogi ne znaju ni ko su „slobodnjaci“ ili imaju potpuno pogrešnu sliku o njima i takvom načinu angažmana. Šta podrazumeva frilens način života i koliko su slobodnjaci zaista vidljivi?
Berlin je najpopularniji grad Evrope, trenutno u fazi ponovnog procvata, ali i jakih kontrasta i burne prošlosti. Širom grada, građevine i spomenici, svedoci nekadašnjeg Berlina, prepušteni su zubu vremena i kao zamrznuti, mame brojne znatiželjne turiste. Abonded Berlin je blog posvećen nesvakidašnjim gradskim turama.
U Srbiji je za dobijanje građevinske dozvole potrebno 19 procedura, 279 dana, i novčani iznos od 1603,8% dohotka po glavi stanovnika, navodi Doing Business izveštaj Svetske banke za 2012. godinu. Srbija se trenutno nalazi na 175. mestu po efikasnosti izdavanja građevinskih dozvola, od ukupno 183. države obuhvaćenih izveštajem. Za ambiciozan poduhvat dobijanja graževinske dozvole u proseku je potrebno pribaviti više od 90 dokumenata i čekati u redu na preko 30 šaltera.
U prvom u seriji razgovora sa našim mladim arhitektima zaposlenim u svetskim biroima, pitali smo Nemanju Kordića kako izgleda rad u poznatom amsterdamskom birou UNStudio, kako je do njega došao i gde ga sve to vodi. [STUDIJE I ODLAZAK]Gde si studirao i kako si birao program?
Zdanje dominikanskog manastira u Ptuju u Sloveniji ima utkanu u sebe istoriju dugu više od osam vekova. Od izgradnje manastira i crkve sa dolaskom Dominikanaca početkom 13. veka, put od zatečenog romanskog izraza do sačuvanog baroknog vodio je preko nekoliko faza gotike.
Trend koji korene vuče još od pedesetih godina prošlog veka sada je u svom usponu, a primeri su zadivljujući. Veliki broj kargo kontejnera proizvede se svake godine, brodovima transportuje robu na daleke destinacije i jednostavno odbacuje. Oni beskorisno zauzimaju prostor luka, jer je isplativije kupiti nove nego prazne transportovati nazad u zemlju iz koje su došli.
Institucija muzeja najvidljivija je instanca prepoznavanja kulture jednog društva, njegovog odnosa prema nasleđu, prema sopstvenoj kulturno-istorijskoj memoriji i civilizaciji, kao i kreativnim dosezima po kojima se prepoznaje određena sredina. Kraj prošlog veka i početak milenijuma širom sveta obeležila je ekspanzija muzeja. Desio se, neki tvrde i dalje se dešava, tzv. museum boom. Jedan od razloga tome je i značajna promena uloge muzeja.Globalizacija, održivost, turizam i ostali...
Konflikt eskalira u javnim prostorima, mestima čija je osnovna odlika jednaka dostupnost svim građanima. Ipak, arhitekte i gradski oci vide skejtere kao nepoželjne korisnike. Skejteri su oni od kojih se treba odbraniti i onemogućiti im korišćenje javnih prostora i površina koje nisu za to namenski određene. Koliko je prostor javan ukoliko poseduje unapred određene nepoželjne korisnike? Da li sama arhitektura, kao i prostor, dobijaju veću ili manju vrednost ukoliko se njihovo korišćenje i...
Sa ili bez izgrađenog kompleksa star arhitekte u srcu Beograda, ostaju otvorena pokrenuta pitanja o procedurama, donošenju odluka, njihovoj transparentnosti, javnom interesu i zaštiti nasleđa u budućem planiranju Beograda.
Društvena preduzeća, vojne kasarne i industrijski pogoni trunu napušteni širom naših gradova. S druge strane, iste (ne)prilike dovele su do pojave mladih s idejom i inicijativom, a bez prostora za razne vidove kulturne produkcije, za umetničko ili aktivističko delovanje. Iako vlasti zatvaraju oči pred ovom prostom računicom, Inex Film trodnevnim sadržajima krajem aprila duva drugu svećicu, usamljeno svetlo uspeha prostorne reciklaže i razvoja kulturnog sektora u samoorganizaciji grupe mladih...
Preko 50 murala krasi zidove Beograda, ali do skoro u njihove tajne niko nije pronicao. Udruženje KURS upustilo se u godinu i po dana dugo istraživanje,i ovekovečilo umetnost zidova Beograda.
Zagrebačka agencija Bruketa&Žinić OM, jedna od najnagrađivanijih u regionu, svoje uspehe već godinama niže iz prostorija nekadašnje fabrike toaletnih papira u Zagrebu. Nakon odluke da prostorije u bivšoj fabrici konačno u potpunosti prilagode svojim potrebama i delatnosti, optimizaciju prostora preuzela je ekipa Brigada, koja je deo njihove grupe agencija.
„More ne razdvaja, more spaja. Razmene se nisu desile preko, već uz pomoć mora.“ Ovim rečima, Žan Žiono opisuje rodnu Provansu. Marsej, najvažnija luka u zemlji i najstariji grad Francuske, od davnina je mesto susreta i razmena. Bogato kulturno nasleđe zasluženo mu donose titulu Grada umetnosti i istorije, a inaugurisan je u Evropsku prestonicu kulture 2013. godine
„Street – art čini grad lepim. Omogućava ljudima koji nikad ne bi imali priliku da iskuse umetnost da joj se dive u svojoj svakodnevnici.“ Ovim rečima otpočinje gradska tura na samom jugu sveta. Iako je ulična umetnost i dalje tema velikih debata širom zapada, postala je sastavni deo gradskog života tamo gde bi to najmanje očekivali. U velikom, pulsirajućem srcu Južne Afrike, Johanesburgu
Staro Sajmište – the Old Fairground, as it is called nowadays, although recognized as a place of horror, was never given the proper memorialization. With democratic changes, sole initiatives were taken regarding the transformation of the Old Fairground into a memorial complex, but up to this day its rich and tragic history remains excluded from public memory.
Otvoren pre više od sto godina, metro sistem je veličanstven po svojoj dužini i broju putnika. Ipak, stanice ne oslikavaju svetsku metropolu, već podzemlje. Sve sem jedne, zanosne davno zaboravljene Main City Hall stanice
Vjekovima je argentinska graditeljska tradicija bila pod uticajem evropskih imigranata. Veliki trag na Rio de la Plata region, u kome se nalazi i prijestonica Buenos Aires, ostvarili su arhitekte i građevinci njemačkog porijekla. Rad Willi Ludewig-a , berlinskog emigranta i jednog od najvažnijih protagonista u širenju arhitekturalnog Modernizma, naročito u Brandeburškoj regiji, imao je izuzetnu ulogu. Kroz njegove građevine, elementi „Neues Bauen“-a su transportovani u Argentinu.
Na jugu od Save, Dunava i Une, između Crnog Mora i Dinarskih Alpi, sva gusta naselja, varoši i varošice, bila su izgrađena na veoma sličan način. Arhitektura gradske kuće u Srbiji u XVIII i XIX vijeku pripadala je zajedničkoj arhitekturi gradova istog doba na cijelom Balkanskom Poluostrvu. Obrazovala se u svom završnom vidu kroz dugi niz godina turske vladavine i tako dobila svojstva potpuno izraženoga stila. U ovoj arhitekturi građene su kuće za stanovanje i privredne i upravne zgrade, a...